Prehrana u trudnoći

Prehrana u trudnoći i dobivanje na težini

Prehrana u trudnoći i dobivanje na težini. Koliko kilograma je optimalno dobiti trudnoći ovisi o početnoj kilaži s kojom trudnica ulazi u trudnoću. U koju grupu pripada i koliko je optimalno dobiti na kilaži može se procijeniti
prema body mass indexu na početku trudnoće (BMI=težina u kilogramima x visina u metrima na kvadrat)

Prihvatljivo dobivanje na težini prema BMI :

– Pothranjenost (BMI <18.5 kg/m2) 12.5- 18 kg
– Normalna težina (BMI 18.5 – 24.9 kg/m2) 11.5 -16 kg
– Pretjerana tjelesna težina (BMI 25 – 29.9 kg/m2) 7-11.5 kg – Pretilost (BMI >30 kg/m2) 5-9 kg

Normalan porast težine bio bi otprilike 0.5-2kg u prvom tromjesječju trudnoće te 0,5 kg tjedno dalje.

Trudnoća je vrijeme intenzivnog rasta i razvoja ploda. Adekvatna prehrana te unos makro i mikronutrijenata djeluju blagodatno na taj proces, dok pothranjenost ili pretjerana tjelesna težina (pretilost) mogu djelovati nepovoljno ne samo u vrijeme trudnoće i razvoja ploda, već mogu imati dugoročne negativne posljedice na metabolizam te dovesti do povećanog rizika za razvoj nekih bolesti u djetinjstvu ili odraslom životu.

Ekstremi BMI-a (visoki i niski) prije trudnoće te ekstremi u dobivanju na težini mogu imati negativne posljedice u trudnoći i nakon nje. Pretjerana težina ili dobivanje na težini u trudnoći povezano je s razvojem djeteta prevelike porođajne mase, povećanog rizika porođaja carskim rezom, komplikacija u porođaju poput zapinjanja djetetovih ramena, razvoja povišenog krvnog tlaka u trudnoći ili trudničkog dijabetesa. Djeca pretilih majki pod većim su rizikom da u djetinjstvu također budu pretila. Pretilost majke također nezavisno podiže rizik poremećaja u razvoju ploda (malformacija).

Dnevnu prehranu najbolje je podijeliti na 3 glavna i 2 međuobroka. Nije zdravo preskakati obroke. Zdrav i uravnotežen glavni obrok sastoji se u grubo od 1/3 tanjura povrća ili salate, svježeg ili kuhanog; 1/3 tanjura proteina poput mesa/ribe/ jaja/mliječnih proizvoda (mlijeka/sira/jogurta), leće/mahuna/slanutka, tofua/quorna; 1/3 tanjura ugljikohidrata poput kruha (najbolje integralnog, punog zrna)/krumpira/riže/tijesta/kuskusa.

Dodatna 2 međuobroka mogu se sastojati od voća, svježeg povrća ili mliječnih proizvoda. Namirnice biljnog porijekla sadržavaju i mnoštvo vlakana koja daju osjećaj sitosti i djeluju povoljno na probavu. Namirnice poput bijelog kruha, kifli i peciva, bombona, čipsa, keksa, čokolade, pašteta te zaslađenih sokova izvor su šećera i praznih kalorija, loših masnoća i raznih aditiva te ih treba reducirati na minimum ili potpuno izbaciti iz prehrane.

Optimalno je piti oko 2L tekućine dnevno, najbolje vode. Uputno je izbjegavati zaslađene napitke (Cola, fanta, ledeni čaj…) koji u sebi sadržavaju mnoštvo šećera i praznih kalorija.

Alkohol u trudnoći

Alkohol je u trudnoći zabranjen jer i manje količine imaju negativno djelovanje na razvoj ploda.

Prehranom se može regulirati i zatvor koji se javlja često u trudnoći. Samostalno ga se može regulirati hranom s puno vlakana kao što su žitarice punog zrna, lanene sjemenke, pšenične mekinje te
uzimanjem dovoljne količine tekućine, vode obogaćene magnezijem ili preparata magnezija. Doručak koji se sastoji od npr. kefira, zobenih pahuljica, lanenih sjemenki i isjeckane suhe šljive ili drugog sezonskog voća može dobro potaknuti probavu.

Meso i ribu potrebno je jesti dobro termički obrađene, potpuno skuhane ili pečene. Svježe meso može sadržavati parazita Toxoplasmu gondii. Infekcija tim parazitom može imati štetne posljedice i dovesti do oštećenja ploda, zbog čega je u trudnoći jako važno jesti samo meso iz provjerenih izvora koje je dobro termički obrađeno.

Potrebno je pripaziti na higijenu i uvijek dobro oprati ruke nakon pripremanja mesa ili iznutrica te prije obroka.
Mlijeko i mliječni proizvodi moraju biti od provjerenih izvora i pasteriziranog mlijeka.
Svježe voće i povrće potrebno je uvijek dobro oprati pod mlazom tekuće vode.

Namirnice s kojima bi trebalo pripaziti:

Jetricu bi bilo uputno ne konzumirati ili konzumaciju svesti na minimum jer sadrži veće količine vitamina A koji u većim količinama može štetiti plodu.
Riba poput tune, sabljarke i morskog psa je riba koja dugo živi i može sadržavati veću količinu žive koja može našteti razvoju mozga djeteta u trudnoći ne treba jesti prečesto.
Drugu vrstu ribe bogatu zdravim nezasićenim masnim kiselinama, a bez povećana sadržaja žive može se jesti, dapače, preporučljivo je jesti i nekoliko puta tjedno.
Trudnice smiju piti kavu ako im paše, dozvoljena dnevna količina kofeina iznosi 200mg. Treba imati na umu da i različite vrste čajeva sadržavaju kofein. Ostale slatke napitke koji sadržavaju kofein (Cola) treba izbjegavati, ako i sve ostale slatke napitke u trudnoći.
Trudnice koje su vegetarijanke ne bi trebale imati nikakvih problema ako paze na unos dovoljne količine proteina. Veganice često trebaju dodatnu opskrbu vitaminom B12 i kalcijem u trudnoći.

Pročitajte: Mini anomaly scan. Što je i kada se radi?

2 thoughts on “Prehrana u trudnoći i dobivanje na težini”

  1. Pingback: Mini anomaly scan. Što je i kada se radi? - Poliklinika dr. Laušin

  2. Pingback: Trudnice i ljeto - Poliklinika dr. Laušin

Comments are closed.