Endometrioza

Endometrioza je bolest koje je karakterizirana postojanjem tkiva sluznice maternice (endometrija) izvan šupljine maternice gdje se inače normalno nalazi.

Takvo se tkivo najčešće može naći u obliku većih ili manjih žarišta unutar zdjelice, na peritoneumu (opni koja iznutra oblaže abdomen i zdjelicu), mokraćnom mjehuru, crijevima, ožiljcima operacije uključujući i ožiljak od carskog reza, ali se, doduše u rjeđim slučajevima, može naći i u udaljenijim organima poput pluća, gušterače, bubrega, jetre i slično. Lezije mogu biti minimalne i površinske ili mogu dublje infiltrirati organe i površine i stvarati priraslice i promjene normalne anatomije. Specifična lezija je endometriotična cista (endometriom) koji je u biti učahureno tkivo endometrioze na jajniku, koja se u oko trećine slučajeva javlja na oba jajnika.

Učestalost endometrioze u općoj polupaciji žena generativne dobi je oko 10-15%%, dok se u žena s neplodnošću može naći u 50% slučajeva, a kod kronične zdjelične boli i do 70% slučajeva.
Neki od rizičnih faktora za razvoj endometrioze su rana menarche (prva menstruacija) i kasna menopauza (zadnja menstruacija), kratki menstruacijski ciklusi, neke anomalije u razvoju genitalnih organa, nuliparitet (žene koje nisu rađale) te prehrana bogata nezasićenim mastima.

Postoje različite teorije nastanka bolesti, iako još uvijek ne znamo jasno na koji način nastaje, a ulogu ima i genetika, tako da se češće javlja kod žena u čijoj obitelji, pogotovo u prvom koljenu (majka, sestra), ima oboljelih od endometrioze, a ulogu imaju i imunološki i okolišni čimbenici.

Endometrioza je bolest kroničnog tijeka koja se najčešće javlja u reproduktivno doba žene, a kako je tkivo koje ju čini hormonski ovisno, tako tegobe nestaju u postmenopauzi kada se smanjuje stvaranje hormona.

Veličina lezija ne korelira s poteškoćama ili simptomima koje žene osjećaju, tako da se može dogoditi da postoje minimalni nalazi (najčešće otočići tkiva koje dublje infiltrira organe), koji stvaraju velike tegobe, dok se i poveći endometriomi (endometrioza jajnika) mogu naći slučajno prilikom ginekološkog pregleda kod žena koje nemaju, ili imaju minimalne simptome.

Najčešće tegobe koje su vezane uz endometriozu se bolne i /ili obilne menstruacije, često praćene nemogućnošću funkcioniranja u to vrijeme, bolovima u leđima, slabošću ili povraćanjem, zatim bol kod spolnog odnosa (disapreunija), bol prilikom pražnjenja crijeva, nadutost, opstipacija, bol kod mokrenja ili kronična bol koja traje dulje vrijeme i ne mora nužno biti povezana s određenom fazom menstruacijskog ciklusa. Kako su simptomi različiti, i preklapaju se sa simptomima bolesti drugih organskih sustava, nerijetko se događa da se dijagnoza postavlja nakon duljeg vremena i pretraga i nakon isključenja nekih drugih stanja.

Sumnja na bolest se postavlja na temelju detaljnog uvida u teškoće i povijest tegoba.
Zlatni standard dijagnoze endometrioze je operacijski, najčešće laparoskopijom (operacija gdje se kroz cjevčice u abdomen ulazi kamerom i instrumentima), vizualizacijom endometriotičnih lezija ili cista i biopsijom te patohistološkom dijagnozom.
Laparoskopija i operacija nije nužna za postavljanje dijagnoze i započinjanje liječenja, ako klinička slika i ostala dostupna dijagnostika bude sumnju da se radi o endometriozi.
Ne postoje niti specifični i tipični laboratorijski markeri kojima bi se dijagnosticirala bolest. Iako se često uz endometriozu nalazi povišen serumski tumorski marker CA 125, on je nespecifičan za dijagnozu jer ga mogu povećati i razna druga stanja.

Ginekološki pregled može biti i neupadljiv, a nalazi specifični za endometriozu su vidljivi otočići tamnog tkiva koji se mogu vidjeti u rodnici ili na vulvi, bolnost kod pregleda, teško pokretljiva ili bolna maternica, povećani jajnici ili opipljivi čvorići na reproduktivnim organima.
Ultrazvučnim prikazom koji nam je najpristupačniji i najjednostavniji način slikovne dijagnostike mogu se vidjeti endometriotične ciste jajnika tipična ultrazvučna izgleda ili endometriotične lezije unutar vezivnog tkiva ili okolnih organa (takve se lezije teže vide). Ponekad je pri dijagnostici od koristi i magnetska rezonanca.

Endometrioza nosi sa sobom rizik otežana zanošenja i neplodnosti te je vezana i uz nešto veći rizik prijevremena porođaja, nekih vrsta karcinoma jajnika, te ateroskleroze.

Otežano zanošenje može biti uzorkovano postojanjem endometriotičnih cista jajnika koje remete normalnu anatomiju jajovoda i organa u zdjelici, ili kroz postojanje priraslica, ali i lokalnog djelovanja endometriotičnog tkiva koji stvara upalni okoliš promijenjena imuniteta koji može negativno djelovati na produkt začeća.
Trudnoća povoljno djeluje na postojanje endometrioze kroz hormonske promjene koje dovode do stanjenja endometriotičnih promjena i tkiva tako da se simptomi i tegobe u trudnoći u pravilu smanjuju.

Liječenje endometrioze ovisi o simptomima i faktoru uzrokuje li endometrioza neplodnost i planira li se u budućnosti trudnoća.
Odluka o liječenju se donosi nakon detaljnog uvida u tegobe i procjenu proširenosti bolesti, zajedno s pacijenticom, nakon informiranja o mogućnostima liječenja, prednostima, nedostacima i /ili rizicima pojedinih metoda liječenja.

Bolovi se mogu liječiti protuupalnim lijekovima protiv bolova za vrijeme tegoba.
Postoje različite mogućnosti hormonska liječenja endometrioze čiji je zajednički cilj stanjenje tkiva endometrioze te dovođenja u stanje mirovanja uz onemogućavanje cikličkog mjesečnog zadebljavanja koji se događa inače u menstruacijskim ciklusima.
Budući da svi ti načini liječenja u pravilu onemogućavaju začeće, nisu izbor liječenja kod žena koje žele ostvariti trudnoću.
Jedan od učinkovitih načina liječenja boli je hormonska kontracepcija, a ovisno o karakteristikama i rizičnim faktorima može biti u različitim kombinacijama hormona. Postoje i drugi anti/hormonski pripravci koji se koriste za liječenje. Odabir najboljeg načina je individualan.
Bolovi i tegobe koji ne reagiraju na konzervativno liječenje mogu se liječiti kirurški odstranjivanjem i uništavanjem lezija endometrioze. Ukoliko je bolest rasprostranjena i dublje infiltrira organe zdjelice i okolice, može se raditi o kompleksnim operacijama koje ponekad zahtijevaju suradnju ginekologa, kirurga i urologa, ovisno o proširenosti bolesti i zahvaćenosti organa.

Poseban oblik endometrioze je postojanje otočića tkiva sluznice maternice unutar mišića maternice. Takvo se stanje naziva adenomioza i često pokazuje specifičnu ultrazvučnu sliku. Stanje je često vezano uz obilna i bolna menstruacijska krvarenja, a takav se oblik endometrioze, tj. adenomioze može uspješno liječiti hormonskom spiralom.

Operacija endometriotičnih cista i same endometrioze je kompleksno pitanje gdje odluka ovisi o tegobama žene, rasprostranjenosti bolesti, izgledu i veličini cista i lezija te dobi žene i želji za reprodukcijom.
Ukoliko se pretpostavlja i pokaže da je endometrioza uzrok neplodnosti, u vremenu nakon operacija raste mogućnost ostvarenja trudnoće. Vrlo je važan i način operacija endomeriotičnih cista jajnika jer su, ovisno o načinu operacija, više ili manje sklone ponovnom nastajanju. Zbog toga se nakon operacije u pravilu uvode terapije koje smanjuju vjerojatnost povratka bolesti.
Opetovane operacije endometrioma se kod žena koje planiraju trudnoću provode iznimno i uz detaljno razmatranje svih parametara, budući da svaka operacija cista na jajnika oštećuje tkivo jajnika i smanjuje rezervu jajnih stanica iz kojih se može ostvariti trudnoća.
Manji endometriomi tipična izgleda koji ne stvaraju tegobe (cirka do 4-5 cm) se u pravilu prate i ne operiraju.

Od alternativnih metoda liječenja spominje se akupunktura koja se po nekim studijama pokazala učinkovita u liječenju boli te određeni načini prehrane gdje je jedna studija pokazala manji rizik razvoja endometrioze u osoba čiji je jelovnik bogat zelenim namirnicama, voćem i povrćem, a povećan rizik kod obilnog konzumiranja crvenog mesa i nezasićenih masti.

Nerijetko endometrioza remeti kvalitetu života i funkcioniranja, a kronični tijek i bolovi mogu odvesti i do promjena raspoloženja i razvoja depresivnih epizoda. Postoje mnoge grupe podrške žena međusobno jednih drugima u koje su uključeni i mnogi eksperti iz različitih struka i dobro je i poželjno uputiti pacijentice na takve grupe podrške.

Kako je endometrioza kompleksna bolest, tako je i pristup bolesti , dijagnostika te način liječenja kompleksan i bazira se na individualnom pristupu svakoj pacijentici posebno, te zahtijeva vrijeme, strpljenje, povjerenje i zajedničko liječenje i praćenje pacijenta i liječnika

Intrauterina kontracepcija (spirale)